fbpx

Bolovi u kičmi i (ili) neki drugi problemi

Određene statistike su pokazale da 20% ljudi imaju svakodnevno odredjene tegobe povezane sa bolovima u kičmi. Zaprepašćujuće je to što se ovi procenti sve vise povećavaju, a traže se samo kratkoročna rešenja u određenim lekovima, preparatima… Svi smo upoznati sa tim koliko je današnji stil života uticao na smanjenje dnevnih fizičkih aktivnosti i njene bliske povezanosti sa prouzrokovanjem mnogih zdravstvenih problema. Ali konkretno za bolove u kičmi, da li je smanjeno kretanje jedini krivac?

Sam  bol u kičmi je veoma složen proces, pa zbog toga postoje i različiti  tipovi ovih bolova koji su kategorisani u zavisnosti od kakvih uzročnika nastaju. Različitim tipovima se drugačije i pristupa u tretmanu. Iz tog razloga u daljem tekstu se obraćam onima koji po tipu bolova pripadaju najvećem procentu sa ovom vrstom problema, a kako bi se oni lakše pronašli slikovito ću objasniti koja je to grupa ljudi: “Ukoliko se ujutru budite bez ikakvih tegoba u leđima i onda kako dan odmiče dolazi do bolova i povećanja istih”. U  tom slučaju ovo je tekst za Vas, ali pre svega slobodno odahnite, potpuno ste zdravi, samo je potrebno da menjate određene životne navike. Dobre vesti su da bolovi u kičmi ovog tipa, mogu da se potpuno uklone pravilnim odabirom vežbi istezanja i jačanja, menjanjem ishrane i korigovanjem nivoa stresa.

Bol u kičmi kao refleksija drugih problema

Najčešća pojava bolova u kičmi se javlja u donjim leđima, zatim u nesto manjoj meri u gornjem (vratnom delu) i na kraju u srednjem delu kičme.  Sam bol nam može dosta toga reći i pomoći u samom njegovom uklanjanju, ali pre svega moramo dobro razlikovati lokalitet simptoma (mesto na kome se bol ispoljava) od uzroka koji do bola dovodi. Drugim rečima mesto na kome se bol reflektuje ne znači da je to i glavni koren nastanka problema. Jednostavno, mesto bola predstavlja regiju koja trpi najveći pritisak, ali najčešće samim  njenim tretmanom ne uspevamo ništa postići na duže staze (samo  privremeno olakšanje). Iz tog razloga se na čovekov organizam mora posmatrati integralno (celokupno), i prilikom rešavanja lokalnog problema npr. bola u donjim leđima uzeti u obzir sve međusobne konekcije mišića, zglobova, organa i sistema organa. Tako npr. ukoliko imate bolove u donjim ledjima vrlo je verovatno da je to posledica slabe pokretljivosti zgloba kuka, što dalje dovodi do povećane pokretljivosti u donjem delu kičme, za šta ta regija nije prvobitno konstruisana. Na svu sreću postoji lako rešenje za ovu veliku složenost međusobnih zavisnosti. POSTOJE TRI NAJČEŠĆA UZROKA KOJI DOVODE DO BOLOVA U KIČMI:  LOŠI MOTORIČKI OBRASCI KRETANJA, INFLAMACIJA ORGANIZMA (LOŠA ISHRANA), STRES (SVE VRSTE).

Loši motorički obrasci kretanja

Šta to uopšte znači? Motorički obrazac kretanja predstavlja to KAKO se Vase telo kreće kada radite određene stvari. Ovi obrasci se uče kroz ponavljajuće pokrete koje radite i tako postaju uobičajeni. Kada izgradimo određeni obrazac kretanja (bilo da je pravilan ili nepravilan) jako ga je teško svesnim angažovanjem izmeniti. Jedan jednostavan primer je to kako hodamo, godinama unazad ponavljajući to isto kretanje došli smo do toga da on postaje uobičajen, tako da imamo neki naš specifičan stil hoda. Isto važi i za sve ostale aktivnosti: kako sedimo, kako radimo na poslu, kako stojimo… Prilikom svih tih obrazaca određeni mišići su aktivni, a određeni potpuno ugašeni, zavisno od pokreta koji izvršavamo ili pozicije koju zadržavamo. I sada zamislite ako radimo slične poslove svaki dan, poput rada za kompjuterom, stajanjem na nogama u istoj poziciji 8 sati…dolazi do toga da određeni mišići postaju prenapeti, a sa druge strane određeni mišići potpuno ugašeni. Isto važi i za zglobove. Jedan od najčešćih mišićnih disbalansa koji dovodi do bolova u leđima su prevelika aktivacija misića pregibača kuka (m. iliopsoas) zbog dugog sedenja i sa druge strane slabost mišića CORE-a (donja leđa, stomačni mišići i gluteus). A što se tiče disbalansa u zglobovima to su smanjena pokretljivost u zglobu kuka i zglobu ramena. Tako da Vam preporučujem da uvek posvetite posebnu pažnju na treningu ovim regijama, pa čak i kada nemate bolove iz preventivnih razloga. Ispod ću slikovito prikazati neke od vežbi koje možete sami da radite.

Inflamacija organizma (loša ishrana)

Kako se hranimo, na različite načine  utiče na naše zdravlje, a jedan od njih jeste i da li hranom koju uzimamo dovodimo do inflamacije (upale) organizma. Konzumiranje proinflamatorne hrane (koja izaziva povećanu inflamaciju organizma) dolazi do povećane osetljivosti zglobova i delova tela koji od ranije imaju ožiljak (povredu). Proinflamatorna hrana uključuje one namirnice na koje su ljudi obično intolerantni. Kada imate intoleranciju na hranu to znači da Vaše telo ima smanjen nivo imunološke reakcije na nju. Simptomi mogu da uključuju probavne probleme, kožne probleme, povećan umor tokom dana, loš san… Zbog toga što je intolerancija imunološka reakcija, vaše telo povećava inflamciju tako što oslobađa niz hemijskih supstanci tzv. medijatora inflamacije, koji imaju za cilj da povećaju odbranu organizma.  Ovo povećano inflamatorno stanje dovodi do toga da se celo telo oseća kruće (ukočenije) i stvara povećanu bol na mestima koja su osetljivija.  Lista namirnica koje treba izbaciti iz ishrane kada želite da smanjite inflamaciju uključuje: gluten, mlečne proizvode, jaja, kukuruz, soju, prerađeni šećer, mesne prerađevine i alkohol. Oduševićete se koliko toga možete  da učinite samo malim promenama u ishrani.

SPR zaključak

Smestiti bolove u kičmi samo u kontekst smanjene fizičke aktivnosti ili loše ishrane, bilo bi poprilično nezahvalno. Tako da je potrebno istovremeno regulisati sve uzročnike, a ta celokupnost se postiže pravilnim upravljanjem STRESOM.

Stres

Verovatno mislite da stres podrazumeva samo nešto loše, ali to nije uvek slučaj. Kao što je našim mišićima i kostima potrebna fizička aktivnost ili trening kako bi ostali jaki, tako nam je potreban i određeni nivo stresa kako bi ostali zdravi. Kompletno odsustvo stresa ne bi bila dobra stvar! Postoje šest osnovnih tipova stresa koji mogu imati povoljan i nepovoljan efekat po naš organizam.

1. Fizički stres (povoljan- odgovarajući nivo fizičke aktivnosti, nepovoljan- preoptrerećenje treningom/ radom, nedovoljna fizička aktivnost)

2. Hemijski stres (povoljan- hormonalni balans, nepovoljan- pesticidi, droge)

3. Elektromagnetni stres (povoljan- odgovarajući nivo sunčeve svetlosti, nepovoljan- zračenje)

4. Psihološki stres (povoljan- izvršavanje ciljeva, nepovoljan- briga, depresija)

5. Nutritivni stres (povoljan- zdrava ishrana, nepovoljan- jesti previše/ premalo, loša hrana)

6. Termalni stres (povoljan- održavanje telesne temperature, nepovoljan- prehladno, pretoplo)

Tako da ukoliko želite da uklonite bolove u leđima i poboljšate generalno zdravlje, potrebno  je pravilno upravljati stresom i uspostaviti takve uslove da je telo u mogućnosti da se adaptira na njih. S tim u vezi, u sledećem periodu pokušajte da povećate povoljne i smanjite nepovoljne efekte stresa, navedenih gore.