Istezanjem do mišićnog balansa

Od kancelarijskog radnika  do profesionalnog sportiste, svako može imati benefite od istezanja. Ali ne brinite, ne morate da idete do nivoa u kome možete sebe vezati u čvor (poput Joga instruktora). Ljudi se obično zadržavaju u aktivnostima u kojima su dobri. Tako da ako ste fleksibilni, verovatno i provodite dosta vremena istezajući se, s druge strane ako niste,verovatno pokušavate na svaki mogući način da to izbegnete. Često se pravi greška u tome što se istežu oni mišići koje ne bi trebalo i ne istežu oni koje bi trebalo. Ako pravilno istežete određeni mišić i ne osetite nikakvu tenziju (tj. skraćenost) to znači da tom mišiću ne trabate posvećivati posebnu pažnju istezanjem.

Šta kaže nauka o svemu tome?

Postoje tonični i fazični mišići.

Tonični mišići su dominantno sačinjeni od sporih mišićnih vlakana, što znači da su sposobni za rad dugog trajanja (mogli bi reći da su radoholičari). Tu spadaju posturalni mišići (npr. m quadratus lumborum), pregibač kuka (m. ilipsoas), mali grudni mišić (pectoralis minor), mišići zadnje lože potkolenice (soleus, gastrocnemius). Za današnju temu je bitno reći da tonični mišići imaju težnju da prilikom neodgovarajućeg opterećenja (preopterećenje, trauma, premalo opterećenje)  postanu hiperaktivni, a time i prekomerno skraćeni.

S druge strane nalaze se fazični mišići dominantno sačinjeni od brzih mišićnih vlakana, što znači da su sposobni za kratkotrajni rad visokog intenziteta. Tu spadaju mišići: Supraspinatus, Infraspinatus, Rectus abdominis, Triceps Brachii, Gluteus maximus, Tibialis anterior…

Fazični mišići imaju težnju da prilikom neodgovarajućeg opterećenja (preopterećenje, trauma, premalo opterećenje)  postanu inhibitorni (ugašeni), a time i labavi ili prekomerno izduženi. 

SPR zaključak

Dakle, ukoliko želimo da odrzimo zdravo telo trebamo da adekvatno balansiramo između ove dve vrste mišića, pošto oni imaju antagonističko (suprotno) dejstvo jedni na druge. Ako sa jedne strane imamo prekomerno izdužen fazični mišić, zasigurno je da se sa druge strane nalazi tonični mišić prekomerno skraćen, koga treba istezati, i obrnuto. Upravo u tome leži odgovor. Prekomerno izdužene mišiće ne treba više istezati, već onim mišićima koji su skraćeni posvetiti dodatno vreme i paznju.

Kako da znate koji su to mišići?

Ukoliko ne posedujete dovoljnu stručnost za profesionalnim dijagnostikovanjem mišićnog disbalansa, možete se poslužiti jednom vrlo jednostavnom procedurom. Izvucite na parče papira sve vežbe istezanja koje  koristite u svom treningu, zatim idite od jedne do druge vežbe i proverite da li osećate zatezanje prilikom njihovog izvodjenja (zadržati krajnju poziciju 10s). Ukoliko naiđete da odredjene vežbe u kojima ništa ne osećate (tj. nema zatezanja u mišiću), jednostavno ih izbacite iz svog treninga, a za vežbe u kojima uvidite deficit fleksibilnosti posvetite posebnu pažju.

Ukoliko Vam je potrebna specifična pomoć sa dijagnostikovanjem mišićnog disbalansa ili pravilan pristup treningu, popunite upitnik na našem sajtu, bilo da ste sportista ili rekreativac, i pronađete SPR trenera koji je Vama najbliži.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *